Džuma-namaz danas je klanjan u banjalučkoj Ferhadiji u okviru kulturno-vjerske manifestacije “Zavičaj dijaspori, dijaspora zavičaju”, a hutbu je održao glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Jajce Zehrudin-ef. Hadžić.

Govoreći o značaju džamije u životu muslimana, Hadžić je podsjetio da ona nije samo građevina nego mjesto u kojem se čuvaju vjera, odgajaju generacije i razvija moralna odgovornost zajednice.

Rušenje Ferhadije i njena obnova, kako je kazao, svjedoče da se Allahove kuće mogu porušiti, ali da se vjera, pamćenje i istina ne mogu trajno izbrisati. Ferhadija muslimane podsjeća da se identitet čuva vjerom, sviješću o Bogu i odgovornošću prema povjerenim emanetima.

Poruka Ferhadije, dodao je, neodvojiva je od sjećanja na genocid počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici, čija se 31. godišnjica obilježava 11. jula.

— Nama 11. juli nije samo datum u kalendaru niti godišnjica jednog tragičnog događaja. To je dan u kojem se susreću bol i odgovornost, tuga i dostojanstvo, sjećanje i opomena — kazao je Hadžić.

Naglasio je da se tog dana muslimani prisjećaju hiljada ubijenih, ali i svjedoče istini potvrđenoj historijskim činjenicama i presudama međunarodnih sudova.

Čuvanje istine o Srebrenici, prema njegovim riječima, nije okrenuto samo prošlosti nego i budućnosti, zbog čega je obaveza istinu prenositi dostojanstveno, njegovati kulturu sjećanja te buduće generacije odgajati u duhu pravde, odgovornosti i poštovanja dostojanstva svakog čovjeka.

Podsjećajući na kur’ansku zapovijed o pravednom svjedočenju, Hadžić je poručio da pravda nije prolazna ljudska vrijednost, nego Božija zapovijed. Sjećanje na Srebrenicu stoga predstavlja potvrdu vjernosti istini i uvjerenju da bez pravde nema trajnog mira, kao što bez istine ne može biti iskrenog pomirenja.

— Naše sjećanje nije izraz mržnje prema bilo kome niti poziv na osvetu. Ono je obaveza prema žrtvama, istini i generacijama koje dolaze — poručio je.

Islam muslimane, kako je naveo, ne uči da ostanu zarobljeni u boli i prošlosti, ali ih istovremeno obavezuje da ne zaboravljaju, jer zaborav ne liječi rane nego otvara prostor da se nepravda ponovi.

Kultura sjećanja zato je izraz odgovornosti i moralne svijesti da nijedan čovjek, narod ili zajednica ne smiju biti izloženi onome što se dogodilo u Srebrenici.

Govoreći o zavičaju, Hadžić je podsjetio na riječi Muhammeda, a. s., upućene Meki prilikom njegovog odlaska iz rodnog grada.

— Tako mi Allaha, zaista si ti najbolja zemlja i meni najdraža. Da nisam istjeran iz tebe, nikada te ne bih napustio — naveo je Hadžić Poslanikove riječi.

Na tragu te poruke, Medžlis Islamske zajednice Banja Luka u okrilju obnovljene Ferhadije organizira manifestaciju “Zavičaj dijaspori, dijaspora zavičaju”, čiji značaj, kako je istaknuto, nadilazi običan susret ljudi.

Zavičaj se, poručio je Hadžić, ne određuje samo geografijom nego i vjerom, pripadanjem i sjećanjem. Čovjek može živjeti daleko od rodnog kraja, ali njegov odlazak nije konačan ukoliko u srcu nosi vjeru, uspomenu na džamiju u kojoj je učio prve dove, glas ezana uz koji je odrastao i vrijednosti koje su mu prenijeli roditelji.

Dijaspora zato nije samo zajednica ljudi koji žive izvan granica domovine. Ona čuva kolektivno pamćenje, vjersku i kulturnu tradiciju, nacionalni identitet i porodične vrijednosti koje su stoljećima oblikovale bošnjački narod.

Veliki i dobro organizirani džemati u dijaspori, naglasio je, imaju važnu ulogu u očuvanju porodice, odgoju djece i njihovoj zaštiti od brojnih moralnih izazova savremenog svijeta.

Manifestacija u Banjoj Luci predstavlja susret prošlosti i budućnosti, zavičaja i dijaspore, sjećanja i nade. Ona pokazuje da se narod ne čuva samo brojem svojih pripadnika nego snagom njihovih međusobnih veza, vjerom i spremnošću da budu oslonac jedni drugima.

Hadžić je na kraju hutbe izdvojio tri velika emaneta koja su povjerena muslimanima.

— Prvi je emanet vjere, o kojem svjedoči Ferhadija, mjesto gdje se stoljećima izgovara Allahovo ime i čuva naš duhovni identitet. Drugi je emanet sjećanja, koji nas obavezuje da istinu o Srebrenici i našoj prošlosti čuvamo dostojanstveno, bez mržnje, ali i bez zaborava. Treći je emanet zajedništva, koji prepoznajemo u vezama zavičaja i dijaspore te čuvanju tradicije, jezika, identiteta i vrijednosti koje prenosimo budućim generacijama — kazao je Hadžić.

U završnoj dovi zamolio je Allaha da primi šehide u džennet, njihovim porodicama podari strpljenje i smiraj, sačuva džamije, porodice i domovinu te učvrsti veze među Bošnjacima bez obzira na to gdje žive.