Iz pera akademika Enesa Karića
Dobro je početi ove stranice o Huseinu Kavazoviću tvrdnjom jednog pisca kako je itekako teško zapućivati se u prošla vremena, čak i u ona koja smatramo ne tako davnim. Uvijek je “dubok zdenac prošlosti”, ustvrdio je pisac. Kako god uzmeš, teško je otišlom vremenu naći donje katove. I život Huseina Kavazovića, sina Saime i Hasana, rasplitao se u nekoliko vremenskih platna izvješenih na srgu trajanja na koji pušu mnogi vjetrovi.
Naš trinaesti reisul-ulema dr. Husein-ef. Kavazović rođen je 3. jula 1964. godine. Na radost svojih roditelja, Saime i Hasana, udario je čelom o pod u Jelovče Selu, Općina Gradačac. Od tog ljeta 1964. do ovog novembra 2026. godine protekle su šezdeset i dvije godine. Za dvije-tri godine će reisul-ulema Husein-ef. Kavazović sretno zakoračiti u sredinu sedme decenije. Svima koji “gazimo svoja sedamdeseta ljeta”, zdenac prošlosti postaje sve dublji, teško je providiti mu dno. Ali, dobro.
Dr. Husein-ef. Kavazović odslužio je dva puna reisovska mandata u četrnaest godina. U životima svih reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, itekako je važno naukovno stasanje. Bez truda, potom uspona na same vrhove islamskog naukovanja i svjetovnog obrazovanja, oni nisu mogli biti reisul-uleme. Upravo je radi nauke i studiranja i reisul-ulema dr Husein ef. Kavazović proveo mnoge godine daleko od rodnoga kraja, daleko od zemlje i domovine.
Cijeli tekst akademika Enesa Karića možete pročitati na sljedećem linku: