Stalna postavka Muzeja islamske kulture i umjetnosti Sarajevo od 5. septembra bit će otvorena za posjetioce. Prije nego što vrata Muzeja budu otvorena javnosti, kustosica Selma Pandžić vodi nas kroz jedan njen dio – do eksponata koji na prvi pogled govori o umjetnosti i zanatu, a zapravo otkriva mnogo širu priču o životu u Bosni i Hercegovini.
Pred njom je Banjalučka sedžada. Velika, raskošno ukrašena i izrađena od pažljivo složenih komada čohe, ovaj predmet privlači pažnju izgledom, ali njegova priča počinje upravo tamo gdje prestaje uobičajena predstava o sedžadi.
– Znate li da banjalučke sedžade nisu bile obične sedžade? Velikog su formata i nije sigurno da se na njima često obavljao namaz. Najčešće su krasile zidove kao znak prestiža, a koristile su se samo u posebnim prilikama. Banjalučka sedžada bila je više ukrasni nego upotrebni predmet – objašnjava Pandžić.
Prvi put se spominje 1690. godine, a izrađivala se sve do polovine 19. stoljeća. Ime je dobila po Banjaluci, tada značajnom trgovačkom centru u Osmanskom carstvu, gdje je prodavana i po kojoj je ostala poznata. Posebna je i tehnika njene izrade. Mali komadići čohe slagani su u cvjetne bukete, dok se u središtu najčešće nalazila vaza iz koje izrasta cvijeće.
Više o banjalučkoj serdžadi pročitajte na sljedećem linku: