Održan jednodnevni seminar „Hutba i izazovi populizma“
U utorak 23. maja 2023. godine u Gazanferija džamiji, održan je seminar na temu „Hutba i izazovi populizma“ u organizaciji Uprave za vjerske poslove Rijaseta i Muftijstva banjalučkog. Seminar je organizovan za glavne imame i imame sa područja Muftiluka banjalučkog.
Izlagači na seminaru su bili profesor Zijad Ljevaković, dugogodišnji direktor Gazi Husrev-begove medrese i profesor tefsira, muftija banjalučki mr. Nusret-ef. Abdibegović, te mr. Meho-ef. Šljivo, voditelj Odjela za hatabet i vaz.
Nakon pozdravnih riječi muftije Abdibegovića, prisutnima se obratio profesor Ljevaković, koji je govorio na temu „Vjerska i normativna dimenzija hutbe“. U veoma sadržajnom izlaganju, profesor Ljevaković je između ostalog naveo dvije činjenice koje nas, prema njegovom mišljenju, određuju prema hutbi: prva da je hutba Božija riječ i Božiji poziv, a druga da je hutba najbolje svjedočenje Poslanikove prakse, njegove misije i poslanstva. U svom obraćanju ukazao je na važnost izgovorene riječi, odgovornosti prema džumi i hutbi, kao sedmičnom skupu muslimana, te da se prilikom držanja hutbe trebaju izbjegavati grube riječi, kojima bismo mogli nekoga uvrijediti. Istakao je da je cilj hutbe da naučimo druge, te da imamo takve hutbe koje neće izazvati negativne reakcije. Na kraju svog obraćanja profesor Ljevaković je kao dobar primjer naveo muslimane u Njemačkoj i Švicarskoj, koji su uspjeli očuvati identitet islama, a da pri tome nisu došli u sukob sa njemačkim ili švicarskim zakonom i društvom.
Drugi izlagač je bio muftija Abdibegović koji je, u veoma nadahnutom izlaganju, govorio na temu „Hatib i društveni kontekst“. Muftija je između ostalog kazao da je hutba prvotno ibadet, govor u ime Boga, te da je hatib samim time odabran i izabran. Zatim je ukazao na činjenicu da su imami ogledala svoga društva, da se na njih ugledaju, te da su nekad živjeli imami praktičari koji su svojom pojavom i pristupom mogli održati vaz prisutnima, a da pri tome ništa ne kažu. Prisutne je podsjetio da je islam Božija riječ, na koju svako ima pravo, te da niko nema pravo eksluziviteta na ono što je Bog dao svim ljudima. Potom je istakao važnost praćenja društvene refleksije, te je ukazao na postupak i praksu Poslanika a.s. kada je rekao da se ne bojim smutnje u svom Ummetu, porušio bih Ka'bu i sagradio je na njenim izvornim temeljima, te je odbio da objavi imena munafika i kazni ih, kako se ne bi kazalo u Medini da Poslanik a.s. progoni svoje ashabe. Svoje izlaganje muftija Abdibegović je završio podsjećanjem da ugled u narodu možemo postići samo ako objedinimo naše riječi i djela, a ne da budemo populisti, jer do srca se dolazi istinom i ubjeđenjem u ono što se vjeruje i radi.
Treći izlagač je bio mr. Meho Šljivo koji je govorio na temu „Kako i koliko govoriti na hutbi“. On je prisutne podsjetio da imamo emanet prema džumi, ali da je nažalost naišao val populizma, usljed kojeg često sebe i svoje retoričke sposobnosti stavljamo u fokus, a ne poruku, koju trebamo poslati putem hutbe. Također je istakao da poruke sa hutbe znaju često biti jednostrane i da trebamo voditi računa o onome što govorimo, tj. da li je to što govorimo baš tako i da li se naše riječi mogu drugačije protumačiti. Potom je u toku svog izlaganja naveo neke od devijacija kod nekih hatiba, te je naglasao važnost da u hutbi imamo ono što je okosnica islamske da've.
Po završetku obraćanja mr. Šljive, od strane prisutnih su uslijedili pitanja i komentari iz kojih se da zaključiti da se mora voditi briga o posljedicama izgovorene riječi, te da imami smatraju neopravdanom bilo koju vrstu populizma, koji nije u službi mira, života i suživota.
(A.B)
